Zanimljivosti

BH dijaspora šalje manje novca, a toga su se najviše plašili stručnjaci na početku recesije. Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), nivo doznaka, odnosno novca koji bh. dijaspora šalje porodicama i prijateljima u našu zemlju iznosio je u prvom polugodištu 1,09 milijardi maraka. A, u prvih šest mjeseci 2008. iznos pošiljki bio je 1,19 milijardi KM, pa se vidi pad od 8,6 posto. Upravo ovog su se najviše plašili ekonomski stručnjaci u BiH na početku globalne recesije, jer doznake dijaspore čine skoro 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) naše zemlje. Procjene do kraja 2009. još su crnje. Kako su nam kazali u CBBH, nivo doznaka mogao bi biti smanjen za 18 do 20 posto, a razlog tome je ekonomska nestabilnost u državama u kojima radi bh. dijaspora. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović kaže za "Avaz" da je smanjenje deviznog priliva iz inozemstva vrlo opasno za sveukupnu ekonomiju BiH, jer je platno bilansna pozicija negativna, a doznake su pokrivale jedan dio tog minusa. „Posljedice smanjenog priliva novca su pad životnog standarda i rast siromaštva i manja potrošnja. Kada je u pitanju finansijski i vanjski sektor, manje doznaka uzrokuje usporen rast deviznih rezervi, teže servisiranje vanjskom dugu, te manju kreditnu sposobnost građana „, kaže Kešetović.
Novčane doznake od dijaspore vrlo rijetko se ulažu direktno u privredu, jer se novac šalje isključivo za ličnu potrošnju.
„Ipak, veća potrošnja doprinosi i razvoju privrede, te povećanju proizvodnje. Međutim, veliki problem naše zemlje je što ovdje preovladavaju strani prodajni centri i proizvodi, pa taj novac opet odlazi izvan BiH „, upozorava Kešetović.
U CBBH kažu da novac iz inozemstva u BiH stiže na dva načina. Prvi je posredstvom komercijalnih banaka i "Western Uniona", koji pružaju uvid u veoma precizne podatke. Drugi kanal je neformalni, posredstvom prijatelja ili na neke druge načine, pa se ne može znati koliko novca iz dijaspore u BiH uđe na taj način.